Dobrodošli!
Naša škola osnovana je 17. rujna 1992. godine. Prije toga
djelovala je pod nazivom Matematički informatički obrazovni centar- MIOC, koji
je bio dio graditeljskog školskog centra „Ćiro Gamulin“ 1978. Kao samostalna škola
MIOC formira se 1986., a 1992. postaje Prirodoslovno-matematička gimnazija, te
godinu nakon dobiva naziv III. gimnazija. Više o našoj školi potražite na
stranici https://trema.hr/ . Naša škola ima tradiciju
prirodoslovne aktivnosti, a sinergijsko djelovanje učenika i nastavnika iz
različitih područja vidljivo je i u projektu Spoznaj bioraznolikost http://zbirka.trema.hr/.
Naš drvored
Afrička Kadifica (‘Tagetes erecta’)
Kadifica obuhvaća oko 50 aromatičnih jednogodišnjih ili dugoročnijih biljaka. Neke su samonikle na područjima Novog Meksika i SAD-a dok jedna vrsta potječe iz Afrike, na mjestima obilježenim sušim i toplijim prostorima. Afrička kadifica može narasti od 30 cm do jednoga metra. Promjer cvjetova iznosi 5 cm, a cvjetove krase nijanse svjetložute do tamnonarančaste boje. Latice se slažu jedna preko druge i mekane su na dodir. Tanki, mali listovi nalikuju na paprat i nekoliko ih bude pravilno posloženo na jednome ogranku. Korisni su u vrtu i vrlo se često uzgajaju kao dekorativni cvijet. Dobila je naziv prema staroetruščanskom božanstvu Tagesu. Cvijet se spominje već u antičkim vremenima.
SISTEMATIKA
IZVORI I LITERATURA
Američka agava (‘Agave americana’)
Sinonimi:
Loparina, Primorski netres
Agava pripada skupini trajnih biljaka iz porodice šparogovki. Rod je dobio ime po latinskoj riječi ,,agauos” što znači uzvišen. Karakteristična je po svojem pretežno niskome rastu koji može dosegnuti 250 cm dok u širinu može narasti do 4m. Zelene je do plavkastozelene boje. Rubovi su njezina lista nazubljeni. Cvate samo jednom i onda uvene. Cvjetovi su joj mnogobrojni, mali i žuti, a stabljika može narasti od 8 do 9 metara visine. Američka agava samonikla je na toplijim prostorima poput Meksika i tropske Južne Amerike. U Europu je prvotno stigla u Španjolsku u 16. stoljeću nakon ekspedicija na Novom Kontinentu. U Hrvatskoj ju je moguće pronaći u srednjoj i južnoj Dalmaciji gdje prosječno živi 25 godina na slabom zemljištu i kamenjarima. Primjenjuje se u medicini zbog svojih ljekovitih svojstava te se vrlo često koristi kao ljekoviti i obnavljajući sastojak u produktima za njegovanje kose.
SISTEMATIKA
Lavanda (‘Lavandula angustifolia’)
Lavanda pripada porodici usnača. Prepoznatljiva je po svojem intenzivnom, lijepom mirisu. Može narasti u visinu od 50 do 80 cm i ima mnogobrojne cvjetiće plavkastoljubičastih boja. Boje ostatka lavande mogu varirati od srebrenaste do tamnije zelene. Listovi su tanki. Dobro podnosi zimu. Lavanda je dobila ime po latinskoj riječi za ,,kupati se” jer su se Rimljani običavali kupati u mirisu lavande koja raste na toplim prostorima Sredozemlja, Kanarskih otoka, Sjeverne Afrike, Indije i jugoistočne Azije. U Hrvatskoj je po uzgoju lavande najpoznatiji otok Hvar na koji je donesena lavanda iz Francuke u 18. Stoljeću. Lavanda ima mnoga ljekovita svojstva korištena u aromaterapiji , a u prehrani je poznata kao biljka koja daje kvalitetan med.
SISTEMATIKA
Žednjak sp. (‘Sedum palmeri’)
Žednjak pripada porodici tustikovki koja obuhvaća oko 400 sukulenata, biljaka koje akumuliraju vodu u svoje velike listove. Niskog je rasta; doseže oko 30 cm visine i 40 cm širine. Ovalni, mesnati listovi svjetlozelene su boje i imaju oštre rubove. Njihovi se vrhovi u određenim periodima mogu zacrvenjeti.. Stabljika je mesnata i pridržava se tla čiju površinu biljka brzo prekrije. U vrijeme cvjetanja stvara mali žuti cvijet. Neki su žednjaci otrovni, a ostali ljekoviti te se koriste i u medicinske svrhe. Sedum palmeri samonikao je na prostorima Meksika odakle se proširio u Europu. Danas se koristi u kućanstvima kao dekorativna biljka zbog svoje elegancije i zanimljive kombinacije boja.
